Prije 27 godina, 5. februara 1994. godine granata kalibra 120 mm, ispaljena sa agresorskih položaja na području Mrkovića, pala je na sarajevsku pijacu Markale i ubila 68 osoba.
Još 142 ljudi je teže ili lakše ranjeno. Bio je to prvi od dva stravična masakra na Markalama u opkoljenom Sarajevu. Drugi masakr na Markalama izvršen je 28. augusta 1995. godine, u 11 sati, sa pet ispaljenih granata sa položaja VRS, a tada je ubijeno 37, a ranjeno 90 civila.
Slike ubijenih i ranjenih Sarajlija tog 5. februara prije 27 godina obišle su cijeli svijet. Zbog velikog broja žrtava 5. februar se obilježava kao Dan sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992-1995. godina
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti ubijenim građanima danas je na pijaci Markale obilježeno 27 godina jednog od najvećih zločina u historiji glavnog grada BiH. Obilježavanju ovog tužnog događaja prisustvovali su predstavnici Općine Novi Grad Sarajevo i Općinskog vijeća, te brojni zvaničnici, predstavnici državne, federale, kantonalne vlasti, Gradaske uprave, predstavnici općina s područja Kantona Sarajevo, rodbina, prijatelji i komšije stradalih Sarajlija.
U Narodnom pozorištu održana je zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća sa područja Kantona Sarajevo.
U skladu sa važećim epidemiološkim mjerama, sjednici su prisustvovali samo predsjedavajući Skupštine KS, Gradskog vijeća i gradonačelnik, predsjedavajući općinskih vijeća i načelnici općina sa područja KS, te predstavnici Vlade i Skupštine KS.
Na Markalama 5. februara 1994. ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, lbro Krajčin i Sejda Kunić.
Ubijeni su i Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.
Ovaj zločin bio je i jedna od tačaka optužnice protiv komandanta Sarajevsko-romnanijskog korpusa VRS-a Stanislava Galića. On je na suđenju pred Haškim tribunalom zbog ratnih zločina, među kojima je i granatiranje pijace na Markalama, osuđen na doživotnu robiju.
U arhivi Međunarodnog suda za ratne zločine ostalo je zapisano da je granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske.
Opsada Sarajeva od 1992. do 1996. godine, koja je trajala 1.425 dana, bila je najokrutnije vojno djelovanje na jedan grad u novijoj historiji čovječanstva.
Tokom opsade, prema zvaničnim podacima Zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH ubijeno je 11.541 građana Sarajeva, među kojima i 1.601 dijete. Ranjeno je više od 61.136 civila, od čega čak 14.947 djece.
PRESS OPĆINE
