„Bosanskohercegovački ćilimi“ naziv je izložbe Zemaljskog muzeja BiH koja se može pogledati u Galeriji Općine Novi Grad do 20. aprila, radnim danima od deset do 17 sati.
Posjetioci će moći pogledati dio zbirke ćilima, serdžada i makata rađenih u Sarajevu, Foči, Srebrenici, Prozoru, Stocu, Ostrošcu, Livnu i drugim krajevima Bosne i Hercegovine.
Zbirka danas broji preko stotinu uzoraka, što je samo mali dio bogatog fundusa etnografskih predmeta koji se čuvaju u Odjeljenju za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH.
Prema broju i raznovrsnosti eksponata to je najvrijednija kolekcija ćilima na području naše zemlje. U proteklih stotinu i trideset godina kustosi Zemaljskog muzeja BiH su sakupili najznačajnije primjerke ćilima, serdžada i makata koji su nastajali u velikom vremenskom rasponu – od prvih decenija 19. do 80-tih godina 20. stoljeća.
Ćilim ili kilim je vunena tkanina većih ili manjih dimenzija koja služi za zastiranje poda, prekrivanje sećija i kreveta, za ukrašavanje zidova i prozora, za molitvu. Prema načinu tkanja, ćilimi mogu biti glatki i rutavi, sastavljeni iz više dijelova (pola, struka), ili izrađeni iz jednog komada.Tkanje ćilima obavlja se na horizontalnom ili vertikalnom tkalačkom stanu, tehnikama: pretkivanjem, na dasku ili tahtu, klječanjem ili iveranjem, uzlanjem i na petlju.
Ručna izrada ćilima odvijala se u okviru kućnog rada za domaće potrebe i radioničkog, odnosno tvorničkog rada za potrebe tržišta. Prema tome za šta su korišteni, pojedine vrste ćilima dobijale su i različite nazive: zilija, ćenar, mihrabli serdžada, bičana serdžada, zidnjak, ćilim na kola, makat, itd. Značajni ćilimarski centri u Bosni i Hercegovini bili su Bosanski Petrovac, Prozor, Bjelaj, Ostrožac, Glamoč, Foča, Rogatica, Gacko i Stolac.
PRES SLUŽBA OPĆINE
