Predstavnici Općine Novi Grad Sarajevo, obilježili su danas 6. jula, zajedno sa članovima novogradskih boračkih udruženja i građanima, 21. godišnjicu od formiranja Prve dobrinjske brigade. Obilježavanje je upriličeno, uz prigodan kulturno-umjetnički program i historijski čas u vili Hadžihalilovića na Dobrinji. Bila je to prilika da se prisutni prisjete dešavanja iz ratne Dobrinje i evociraju uspomene na herojsku borbu boraca sa Dobrinje.
Tajib Delalić, pomoćnik općinskog načelnika za boračka pitanja Novi Grad Sarajevo kazao je ovom prilikom, da je Dobrinja dala nemjerljiv doprinos u odbrani Sarajeva i BiH.
„Često sam se u toku rata družio sa borcima na Dobrinji, bio sam svjedok njihove herojske borbe, zalaganja i žrtve koju su podnijeli kako bi odbranili ovaj dio grada. Borili su se u veoma teškim uslovima, po nekada su bili i u dvostrukom obruču, ali su uspjeli u svojim nakanama da odbrane ovaj izuzetno važan dio grada. Dobrinja je značajna i po tome što je na neki način bila žila kucavica za Sarajevo, jer je jedini način ulaska i izlaska iz grada, bilo upravo preko Dobrinje, kroz ratni tunel. Da nije bilo Dobrinje i njenih branitelja i taj, jedini izlaz i ulaz bi bio zatvoren i sasvim sigurno bi opstanak cijeloga Sarajeva došao u pitanje. Odajem priznanje za sve što su ovi hrabri ljudi učinili, a posebno onima koji su dali svoje živote za slobodu“, riječi su Delalića. Obilježavanju ove značajne godišnjice, prisustvovao je i Hamdija Dizdar, šef kabineta načelnika Općine Novi Grad Sarajevo. On je kazao da su ovakva druženja preživjelih boraca i građana, od izuzetne važnosti, kako se herojska borba za odbranu našeg grada i domovine ne bi zaboravila. Ismet Hadžić, ratni komandant Dobrinjske brigade održao je historijski čas. Podsjetio je da je Dobrinja bila blokirana 2. maja kada su srpsko-crnogosrke snage balvanima postavile barikadu iznad Dobrinje 5. „Kasno popodne 13. maja agresorski vojnici su iselili Dobrinju. Oni su pomagali civilima da nose cekere, djecu… Patriotske snage su pokušavale spriječiti njihov izlazak, posebno kada su muškarci u pitanju. Samo čvrsti ljudi, istinske patriote su odlučili ostati u kotlu kojemu se pripremao pokolj“, ispričao je Hadžić i dodao: „Već 15. maja počelo je granatiranje Dobrinje, gorjeli su nebo i zemlja, sa svih strana je pucano na nas. Ginuli su borci, ali i civili u redovima za vodu, u baštama. Ginuli su ljudi koji su pokušavali doći do Sarajeva, ranjenici i svi drugi na barikadi. 137 osoba je život izgubilo na barikadi, a 130 na pisti nazvanoj “Pista života ili smrti”. Hrlili su Dobrinjci na drugu stranu piste kako bi donijeli brašno, ulje… Pretrčavali tih sudbonosnih 800 metara i nerijetko baš na tome mjestu ginuli“, prisjetio se ratni komandant Dobrinjske brigade i dodao kako su borci ove brigade, na svojim leđima iznijeli i ratni tunel i plavi put“.
Usprkos obruču u kojem su stalno bili, Dobrinjci ni jednoga trenutka nisu pokleknuli. Djeca su učila, igrala se, majke odlazile po vodu, borile se za hranu, a očevi branili svoj prag. Dobrinjska brigada je imala zonu od 8,5 kilometara, od vrha Mojmila do zgrade „Oslobođenja“.
Velika zahvalnost, ističe Hadžić, pripada i rahmetli Ramizu Salčinu koji je imao poseban odnos prema Dobrinji. Kada niko nije htio pomoći Dobrinji, Ramiz Salčin je poslao bestrzajni top i još puno protivoklopnih sredstava koji su nam značili život, dodao je Hadžić, naglašavajući da je ipak rahmetli Alija Izetbegović odigrao ključnu ulogu dolascima u ovo sarajevsko naselje.
Ratni komandant Dobrinjske brigade napominje kako je rahmetli predsjednik znao i prošetati ulicama Dobrinje kako bi popričao sa Dobrinjcima,što je itekako vraćalo moral narodu.
PRES SLUŽBA OPĆINE
