U Centru za kulturu i edukaciju “Safet Zajko”, sinoć je upriličena večer sa akademikom Dževadom Karahasanom, jednim od najvećih književnika današnjice.
Općina Novi Grad Sarajevo u sklopu manifestacije “Novogradski dani 2022.” odlučila je novogradsku publiku, ali i sve ostale koji vole pisanu riječ i knjigu, počastiti gostovanjem jednog od najznačajnijih i najpriznatijih bosanskohercegovačkih pisaca, književnika, dramaturga, esejistu, romanopisca, akademika Dževada Karahasana.
Tom prilikom, Karahasan je premijerno predstavio svoje novo književno djelo “Uvod u lebdenje” na kojem je radio od 1998. godine. Riječ je o romanu „Uvod u lebdenje“ koji pripovijeda uvjetno govoreći „putovanje“ jednog uglednog pjesnika, klasičnog humanista, i njegovog sarajevskog prevodioca kroz svijet Sarajeva tokom 1992. godine. Planirano je da njemačko izdanje iziđe u proljeće 2023. godine, a naše već ove godine. Karahasan je za posjetioce pročitao odlomke iz ovog romana, ali se kroz druženje dotakao tema iz većine djela koja je napisao.
Bila je to vrlo lijepa, inspirativna i nezaboravna noć za sve posjetioce, koji su imali priliku upoznati se sa istaknutim autorom kao i njegovim djelima ukratko, ali i njegovim životnim pričama i mnogim anegdotama, iz ličnog života. Karahasan je sa posjetiocima je kroz neformalni dijalog, razgovarao o stanju književnosti danas, uticaju novih medija na tradicionalnu vrijednost knjige i književnosti, o Bosni i Hercegovini, Sarajevu i drugim životnim temama.
Karahasan i svoju poetiku i svoju misao, izraženu u brojinim esejima, dobrim dijelom zasniva upravo na formama i idejama višeslojnosti i pluralizma bh. kulturnog modela, a koji je nama danas potreban.
“Poruka je nešto što liči pomalo na savjet, poruku šalje onaj koji misli da je sve razumio. Ja sam čovjek razgovora, ja tvrdo vjerujem da je razgovor ono što nam jako nedostaje, što smo davno izgubili i mnogo bi nam koristilo da ga obnovimo. Razgovor se odvija između dvoje ljudi, koji su u svakom pogledu ravnopravni. Razgovor se odvija između dva subjekta. U razgovoru mi jedno drugome svjedočimo da nas ima. Kad razgovaramo, ja slušam vas i svjedočim da ste vi tu, vi slušate mene i svjedočite da sam ja tu, u razgovoru se otkrivamo jedno drugome. Ja nemam savjeta, da bi mogao nekoga posavjetovati, živio bi pametnije nego što živim, ja nemam poruka, ja imam otvorene uši, mnogo radoznalosti i želje da čujem druge ljude i nade da ima ljudi koji bi htjeli mene čuti”, kazao je između ostalog Karahasan.
Po svemu što radi, piše i onome kako govori, Karahasan je filozof, čija je misao prožeta misticizmom, najviše islamskim. Vrsni je poznavalac jezika, ljudske prirode i duše i jednostavno – čisto je zadovoljstvo slušati ga, a tek razgovarati s njim. Od 1986-93. Karahasan je na mjestu docenta za dramaturgiju i historiju drame na Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje vrši dužnost dekana. Iz bogatog opusa akademika Karahasana izdvojamo da je prije dvije godine nagrađen Goetheovom nagradom koja se uručuje svake tri godine na rođendan Johanna Wolfganga Goethea.
PRESS OPĆINE
